Radio, online – Sosiedade Sivil kompostu husi, Fundasaun Mahein, Luta Hamutuk, Fundasaun Haburas, CEPAD no TLMDC hari Transparansia Chapter Timor-Leste (TIC-TL) ho objetivu atu suporta transparansia, akuntabilidade no boa governasaun iha funsionamentu makina estadu nian no atividades negosiu sira iha TL hanesan esforsu ida atu kombate korupsaun.
Porta Voz TIC-TL, Nelson Belo dehan, hare ba realidade iha nasaun TL, korupsaun fo impaktu negative ba estadu no povu tanba implika ba gastu orsamentu ne’ebe benefisia deit ema lubun balu no impede prosesu dezenvolvimentu nasional. Estabelesementu TCI-TL ne'e iha sede Fundasaun Mahein, Segunda, (9/12), Balide-Dili
Diretor Ezekutivu Fundasaun Mahein ne’e hatutan, esforsu sira atu kombate korupsaun presiza halo sistematiku, integradu no suporta husi sosiedade tomak iha ambitu nasional, regional no Internasional.
“Ami nia odamatan nakloke nafatin ba sosiedade sivil sira seluk no individu balun mak hakarak tebes hola parte iha TCI-TL ne’e, tanba hare ba intereses povu ho nasaun ninian. Ita lakoi grupo ou individu mak hakarak moris diak wainhira povu maioria sei morik mukit hela,” Belo afirma.
Director Luta Hamutuk, Mericio Akara mos hatutan, iha nasaun hothotu estabelese ona transparansia, TL iha oportunidade atu partisipa hodi promove transparansia, akuntabilidade no ba iha boa governasaun.
Mericio hatutan, atu atinji objetivu ne’e, Sekertariuadu Provizoriu Estabelesementu TIC-TL sei mobiliza potensia entidade nasaun nian husi grupu komunidade ne’ebe eziste atu haberan-an luta kontra korupsaun iha TL, liliu instituisaun etadu, seitor privadu to’o sosiedade sivil.
Iha biban ne’e, Merico hatutan, ho TIC-TL sei esforsu hodi koalia ho Parlamentu Nasional (PN) atu halo diskusaun ba lei anti korupsaun, lei direitu ba informasaun, lei proteze ba testamunha no lei pensaun vitalisia, ne’ebe mak sei pendent hela iha PN.
Iha biban ne’e mos Diretor Timor-Leste Development Centre (TLMDC), Francisco da Silva Gari mos husu ba PN atu fo atensaun ba Orsamentu do Estadu 2014 mai ne’e hodi tau lolos ba intereses povu nian. Agora dadaun povu iha area rurais presiza fasilidade saude, eskola diak, bee mos no estrada.
Tuir Diretor TLMDC ne’e,hanesan foin dadauk iha Maubisse, tanba fasilidades transporte hanesan ambulansia laiha, iha inan feto ida atu tur ahi, tenki dezenraska hula mai to’o iha klinika, pior liu mak fasilidade menus inan feto ne’e mate. Mate isin lori fila ba uma tenki tula deit iha gerobak.
“Ita hare ba kestaun ne’e, ladiak ba nasaun TL ne’ebe mak tinan-tinan aprova orsamentu maibe la resolve povu nia nesesidades,” Francisco lamenta.
Liu husi deklarsaun konjunta ne'e, hodi reforsa ba loron dia 9 de Dezembru hanesan loron Internasional anti korupsaun. Tinan kotuk rekor TL nia sae ba 33, maibe tinan ne'e tun ba 30. Nee hatudu katak TL ninia kazu korupsaun sae.