Radio, online – Liu husi expozisaun GIS no Mapa sai importante ba governu hodi halo desizaun politika hodi atende ba prosesu dezenvolvimentu nasional no atende ba kauza husi dezastre naturais mak mosu iha tempu udan.
Iha seminariu ne’ebe halao iha Segunda, (18/11) iha Timor Plaza andar 4, Vise Ministru Solidariedade Sosial (MSS), Jacinto Rigoberto dehan, liu husi mapa estadu ataves governu hodi bele hatene populasaun ninian no importante liliu mapa liga ba area defeza no seguransa.
GIS reforsa abilidade governu ninian hodi fo imformasaun ba desizaun politika konaba oinsa uza mapa hodi halao dezenvolvimentu.
Liu husi mapa ne’e MSS sei uza hodi halo analiza ba preparasaun no responde ba dezastre naturais mak sempre mosu iha tinan-tinan. Komunidade iha nasaun ne’e sai risku ba dezastre naturais. Iha % 80 polulasaun mak infrenta ba dezastre naturais. TL iha % 40 mak foho no udan been maka’as liu. Kauze hus’i inundasaun mosu anin boot no bailoro naruk. Ne’be konsedera hanesan perigu natural ne’ebe mosu tinan-tinan iha nasaun ne’e.
Tuir Vise MSS, TL mos risku ba rai nakadoko no Tsunami, ne’ebe aveita maka’as ba ema nia moris no fo impkatu ba ekonomia no moris sosial.
“Hau fiar husi expo ne’e bele fo hanoin ba instituisaun hotu hodi hola parte atu hatene ididak nia resonsabilidade ba prosesu dezenvolvimentu nasional,”dehan Jacinto.
Iha fatin hanesan Ministru Petroleu no Rekursu Minerais, Alfredo Pires dehan, hare husi tema dehan, mapa sai matan dalan ba dezenvolvimentu, ne’e los duni tanba husi parte Petroleo halo mapa konaba riku soin minarai Timor-Leste nian iha tasi laran. Husi mapa mak bele deskobre riku soin TL nian iha tasi laran no rai maran.
Ministru Petroleo ne’e husu ba Ministeriu Agrikultura tenki halo mapa hodi indentifika lolos area ne’ebe mak potensial ba agrikultura ninian.
“Mapa mak sai mata dalan ba ita atu foti desizaun. Hau iha area Petroleo nian hare katak, husi mapa mak ita defende katak, kanu matan iha Greater Sun rice ne’e, Timor nian riku soin,”Alfredo komenta.
Koordenador ekipa servisu ba expozisaun mapa no GIS, Helder da Costa dehan, Tinan-tinan, komunidade GIS no mapeamentu iha mundu tomak organiza eventu oin-oin hodi selebra Semana Konsiénsia de Geográfia no Loron GIS. Iha tinan 2012, kuaze eventu 1000 ida mak organiza iha nasaun oin-oin iha mundu tomak. Timor-Leste mós organiza ona expozisaun dala-rua iha Casa Europa, iha tinan 2009 no 2010, no eventu rua ne’e la’o ho susesu hotu. Maibé iha tinan 2011 no 2012, laiha selebrasaun ne’ebé hanesan. Tanba ne’e Grupu Informasaun Geográfiku (GIG) iha planu atu hamoris fila-fali eventu ne’e ba tinan ida ne’e hodi tau fila-fali Timor-Leste iha komunidade mapeamentu internasionál sira-nia leet.
Tuir Helder katak, objetivu husi expozisaun ne’e, hasa’e konsiénsia, aumenta koñesimentu, identifika poténsia no kuda interese. Prinsipal mak atu hatudu oinsá ema prodúz no utiliza mapa iha área oin-oin iha Timor-Leste. Dalabarak, serbisu ne’ebé relasiona ho mapa ne’e akontese deit iha Governu laran, ONG ka ajénsia internasionál sira nia fatin.
Ema balun haree netik mapa iha jornál, livru ka televizaun, maibé ema barak seidauk hatene di’ak kona-ba aplikasaun mapa iha rai-laran. Tanba ne’e, eventu hanesan expozisaun ida ne’e serve hanesan oportunidade di’ak ida ba utilizadór mapa sira atu bele halo interaksaun ho ema ne’ebé prodúz mapa, no mós oportunidade ba parte rua ne’e atu hatene liu tan ida-idak nia interese no kapasidade. Eventu ne’e mós iha poténsia atu kria redi ba ema hotu ne’ebé prodúz mapa, atu sira aprende fahe dadus ba malu.
Aktividade no Kontributór – Expozisaun Mapa no GIS 2013 ne’e sei inklui exebisaun mapa no aprezentasaun teknikál husi membru GIG sira. Sei iha mós aktividade interaktivu no aprezentasaun ida husi espesialista Spatial Data Infrastructure (SDI – Infraestrutura Dadus Espasiais).
Iha Loron primeiru (Segunda, 18 Novembru, 2013) no Segundu (Tersa, 19 Novembru, 2013), sei iha aprezentasaun teknikál bazeia ba tópiku/tema oin tolu ne’ebé defini ona (bele haree iha Oráriu Provizóriu de Programa.
Hafoin remata tiha aprezentasaun teknikál, sei kontinua ho exebisaun mapa durante loron haat (20 – 23 Novembru, 2013) hodi hatudu ba públiku oinsá instituisaun hotu-hotu, inklui ajénsia internasionál no nasionál, NGO no governu sira, uza mapa hodi kontribui ba nasaun nia dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.
Audénsia Prinsipál – Ema barak gosta no iha interese ho mapa. Balun iha interese ho mapa tanba deit nesesidade pesoál (porizemplu atu hatene ha’u hela iha ne’ebé?, ha’u ba pasa ferias iha ne’ebé?) ; ema balun iha interese ho mapa tanba razaun teknikál (sidade Baucau nia área hira? Ema na’in hira mak hela kilometru 1 husi mota Komoro? ka Suku ne’ebé mak iha populasaun barak liu).
Ema balun nia interese foka liu ba asuntu polítiku (saida mak ita tenki halo atu atende problema ne’ebé mai husi mudansa klimátika? Área ne’ebé mak presiza estrada foun iha tinan 20 oin mai? Impaktu saida deit mak sei akontese ba komunidade sekarik ita desidi dezenvolve Supply Base iha Suai? Oinsá ita sei prezerva Timor-Leste nia rikusoi tasi-laran no mós biodiversidade teresteriál).