Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Promove sosiedade area rural atu hetan moris diak, topiku trendi halakon moris mukit maka ajenda espesial no urjenti. Sera que ne’e espesial no urjenti duni? Ema sosiais sira hateten; Sosiedade solidaria, hanesan Timor-Leste “moris mukit” laos problema nia abut, maibe abut lolos maka perigu alienasaun kulturál ka akulturasaun globalizasaun modernu.
Argumentu iha leten liga ho sosiolojista James Scott nia hanoin loos no laiha duvida. Basá nia fo ona hanoin katak, modernizasaun sei fo impaktu direta ba mudansa estrutura sosiedade sai sosiedade nebé mukit liu. Rajuan maka premeiru, sosiedade iha area rural ladauk preparadu ba modernizasaun ne’e rasik. Segundu, estadu promove aprosimasaun dezenvolvimentu output oriented liu husi utilizasaun tehnolojia moderna. Terseiru, estadu soe hela indíjenas lokal, haluha nesesidade lokal, no ignora potensialidade lokal durante elabora planeamentu ba dezenvolvimentu.
Ema ekonomista sira argumenta oin seluk kona ba sosiedade area rural nia moris. Sira bai-bain hateten, sosiedade iha area rural sofre moris mukit no laiha kapasidade atu gasta osan hodi nesesita nesesidade uma laran. Sosiedade iha area rural identiku ho moris mukit no vitama ba limitasaun asesu sira (edukasaun, saude, ai-han no ect). Sera que ne’e loos? Hmmmmm.... bele loos, bele mos sala.....hanesan deskrisaun argumentu tuir mai.
Kategorizasaun moris mukit no limitasaun ba asesu sira iha Timor-Leste nebé ekonomista temin la kondisiona no laiha indikador koreta atu justifika, basá iha Timor-Leste nia realidade sarjana, profesor, mediku, ate ministro sira maioria oan no mai husi sosiedade area rural. Sira nia kondisaun uma la tuir estandarte maibe sira lakuran ai-han durante tinan naruk. Sira laiha konta bankaria hodi rai osan cash maibe numeru animal liu-liu animal bot (karau) sanulu ba leten. Sira komunga ekonomia moral duke ekonomia rasiosinu. Sira nia vida moris dura ate to’o idade 90 ba leten kompara ho sosiedade urbana.
Argumentu ne’e realista no hetan tulun husi teoria nebé mai husi antropolojista Samuel Hopsking no Clifort Geerzt katak, sosiedade sira iha Asia rural valoriza kultura share poverty nudar forza ba fundasaun atu moris diak. Sira fiar ba lulik, sira fiar ba forza husi natureza no sira hanai valores kultural nudar fontes ba lisaun atu hetan moris diak iha futuru.
Teoria iha leten bele mos irasional tuir perspetiva seluk, maibe atan hau iha provas ba realidade nebé hau rasik hasoru iha sosiedade area ruaral hanesan tuir mai; Hare husi dook uma nia kondisaun simples (uma semi permanenti, didin husi piku) hanesan uma sira seluk ho lutu husi ai-funan moris haleu metin. Tanba intresante hau koko atu hakbesik ba uma ne’e no hamrik iha uma nia oin. La kleur deit uma nain hase hau ho perguntas badak ba hau dehan; prezisa buat ruma? Lae! Hau hanoin uma ne’e mamuk, tanba ne’e hau liu mai atu hase foto.
Tiu uma nain ne’e hatan hau hodi dehan, atu halo saida? hau la konsege hatan maibe hau koko hatan fali ho perguntas seluk urjentimente. Tiu hela mesak deit iha uma ne’e? Nia resposta mai hau hodi dehan Lae! Hau hela iha uma ne’e hamutuk hau nia kaben no hau nia oan sira. Rona tiha resposta ne’e, hau kontinua ho perguntas seluk tanba hau hakarak hatene barak liu.
Sira ba hotu nebé? Hau nia kaben ba foti batar iha to’os atu fo han ba fahi nebé sulan hela iha luhan hodi hatudu luhan ba hau. Hau kontinua hodi hatan, Tiu nia oan sira? Hau nia oan feto nain rua sarjana ona no servisu iha Dili. Hau nia oan mane maka hamutuk ho ami tanba nia ferias hela husi nia estudu no hau haruka hela nia ba hare ami nia karau nebé ami hakiak iha area pastagem karau nian. Resposta ne’e konsege halo hau nonok no doko ulun, depois hau kontinua nafatin hodi husu; Tiu sira nia karau ne’e sura karik hamutuk hira? Nia hatan ba hau dehan kuase 40 kabesas ba leten.
Hau nonok no dada is hodi kontinua husu, tanbasá mak la faan tiha balun hodi hadia uma ne’e? Nia hatan mai hau dehan, hau mos hanoin nune’e atu fa’an tiha balun lori halo uma ne’e, hau nia oan sira mos ezizi maka’as los, maibe iha momentu ida hau muda hau nia hanoin hodi halo desizaun no hateten ba sira dehan, diak liu imi mak halo uma diak hodi hela, Ami rua (hau no ama) mantein hela nafatin iha uma ne’e.
Rona tiha ida ne’e hau ho idealizmu hateten, Tiu diak liu fa’an tiha karau balun no halo tiha deit tanba agora dadaun rai modernu ona no tenki moris iha uma nebé diak ho dignu tuir standarte, maibe nia hamnasa... no hamnasa hodi dehan ba hau; modernu ne’e saida? Modernu la mai hamaluk no la ajuda hau kuandu hau hetan susar, modernu mos la fo osan durante hau nia oan sira iha eskola to’o sarjana ate hetan servisu. Maibe ida nebé importante liu ba hau maka, oinsa mantein preserva valores kultural ezistenti nebé ami hanaran fahe naha todan ba malu hodi leba hamutuk duke hau moris izoladu tanba egoista, gengsi no individualista. La signifika mos katak moris diak la akontense iha futuru, basá objetivu final husi asaun hirak ne’e maka hakarak hetan moris diak hanesan ho sosiedade nebé hela iha sidade.
Rajaun seluk mak; kuandu hau halo uma nebé diak liu, nabilan no hela iha uma nebé diferenti iha sira nia le’et, hau rasik estraga hau nia eransa relasaun sosial nebé durante tinan atus ba atus ami nia bei ala sira husik hela. Tanba ne’e uma diak, nabilan no modernu la importante liu hau nia interasaun sosial, basá moris mukit lolos maka kuandu moris hanesan ema maluk laek iha hau nia sosiedade rasik.
Hau rona ho tilun manas no konfuzaun dala ida, maibe ne’e maka realidade moris. Tanba tuir sira nia hanoin moris mukit sei sai mukit liu tan kuandu soe idea indíjenas no haluha kultura shared poverty. Sira laos lakoi modernizasaun totalmente, maibe sira presiza tempu nebé naruk atu halo adaptasaun no sira prontu modernizasaun nebé lao naturalmente.
Rajaun sira iha leten rasional mos kuandu korela ho Sr. PH. Landis nia hanoin nebé hateten katak; Sosiedade area rural nia karater prefere halo adaptasaun laos adopsaun ba lalaok modernizasaun sira. Sosiedade area rural iha dalan rasik hodi inventa no hamosu idea foun hodi hadiak moris, maske sofre limitasaun atu asesu inovasaun tehnolojia. Sosiedade area rural desenvolve-an ho filosofia moris organiku no hadomi natureza. Sosiedade area rural fiar ba lulik no hakruk ba forza natureza. Sosiedade area rural prefere moris ho simples. Sosiedade area rural utiliza tempu nudar prosesu nebé guia sira ba moris diak. Sosiedade area rural hanai transparenti no konsensu maka fontes ba moris diak.
Hodi taka artigus ne’e atan hau rekomenda solusaun alternativu balun ho maneira de pesamentu ida nebé mais kualidade no mais koretu, basá hakarak ka lakoi halakon moris mukit laos retorika maibe tenki akontese iha futuru. Maneira hirak ne’e maka; Promove mekanismu halakon kiak bazea ba realidade kultural no laos imajinasaun hodi halo retorika. Promove esforzu halokan kiak bazea ba indíjenas lokal, labele haluha nesesidade lokal no labele ignora potensialidade lokal liu husi planeamentu integradu no intersektorais laos ego sektorais. Promove seriedade politika hodi fo atensaun masimu ba prosesu no akompanha nafatin resultadu final husi prosesu ne’e rasik no laos fo espasu ba ignoransia. Promove halakon moris mukit iha area rural maka ajenda esensial no urjenti alemde prioridade sira seluk. Promove asaun nebé mai duni husi povu, ba povu, no fila fali ba povu laos haruka halo tuir hakarak sem justifikasaun.
Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Mundu admiradu!. Ida ne’e mak sai debates iha fatin hotu hotu wainhira Trump hetan vitoria hodi sai Presidente Estadus Unidos Amerika (EUA) husi ninia konkorrentes Hillary Clinton.
Imagina tok Donald Trump nebe laos mai husi eleite polítikus sira, laiha filiasaun polítika nebe klara tamba dalaruma fo mos ninia kontribuísaun fundos ba kampanha polítika husi partidu demokrata no republikanu, bele fo derrota ba Hillary Clinton nebe kunhesidus tebes iha mundu no mos iha influência nebe boot iha partido Demokratas. Hillary Clinton, eis primeira dama husi presidente Bill Clinton (1992 - 2000) eis-senador husi Nova Iorque (2002 - 2008), eis-ministra estrangeiros 2008 – 2012 tengki simu ninia derota nebe nia rasik nungka bele espera bele akontese iha eleisaun 2016.
Derota husi Cliton hamosu vários manifestasoens nebe laos deit akontese iha rai laran mais akontese iha nasaun seluk. Apoiantes Clinton sira iha esperansa boot katak Hillary Clinton sei sai feto dahuluk nebe sei sai presidenti Estadus Unidos Amerika iha istoria pais nee nian tengki akaba ho derrota nebe apoiantes sira rasik la fiar to ohin loron..
Tambasa Donald Trumph bele hetan vitoria sai Presidenti EUA ? Analiza no espekulasaun barak mak mosu iha publiku. Maibe entre espekulasaun hirak ne’e, journal famozu sira iha EUA no Europea fo ninia analiza nebe hanesan. Tamba nia uza ninia inteligente ba situasoens frustrasaun husi sidadaun EUA ba governasaun Barack Obama nebe tuir povu iha area fronteiras no grupu marjinaladu sira katak Obama lahatudu ninia seriedade hodi liberta povu EUA sai husi moras sosiais nebe sira infrenta lor loron.
Situasaun hirak ne’e sai indikadores forte Trump hodi provoka emosaun publiku liuhusi journais ho ninia liafuan “ HAU LAOS EMA PARTE HUSI WASHINGTON NIAN, HAU EMA LIUR NO DOK HUSI WASHINGTON”.
Nune’e mos iha fatores internais sira seluk nebe fo vitoria ba Donald Trump. Hanesan kapasidade Trump hodi artikula valores Partido Republikano ho ninia lema “'Make America great again” nebe kontraditoriu ho lema husi Clinton nian “'Stronger together” ho ninia prediksaun katak lema husi Clinton ladun klaru atu publiku entira didiak sentidu husi lema ne’e..
Fatores internal seluk mak Trump konsege konstrui karateristika lideransa nebe hakarak hamosu buat nebe Trump sempre dehan ‘MEHI EUA NIAN” Trump garanti katak EUA sei bele sai pais nebe boot iha mundu wainhira lideradu husi ema nebe iha susesu hodi lahare ba ninia komportamentu moral nebe komprovada iha passadu.
Vitoria husi Trumph hamosu protestu iha fatin barak husi EUA. Povu barak mak lamenta tebes ba vitoria nebe povu EUA konsidera nudar vitoria traisaun tamba iha involvimentu parte esternal husi rai seluk. BBC iha ninia reportajen 9 Novembru 2016 fo sai katak vitoria husi Trumph tamba nia uza senariu 5 hanesan aprosima ba grupu marjinaladu sira nebe nungka hetan atensaun husi Governu Sentral, uza anekdota komik hodi kontra ninia inimigu politiku sira no barani hasoru ninia adversariu politiku sira nebe mak iha poder, sadik autoridade kompetenti sira hodi koalia lia los kona ba aktus husi ninia advesariu politik sira wainhira hetan poder no ikus liu Trumph fiar ba ninia palpitu. Reasaun ba vitoria Trumph hetan reazen husi mundu tomak inklui media hotu hotu. Journal The Guardian husi Reinu Unidus fo sai katak vitoria Trump sei lori EUA ba futuru insertu. Revista Daily Miror iha ninia pajina oin fo sai figura estatua Liberty nakfilak tiha nia an hodi liman rua taka nia oin ho titlu” Ida ne’e mak Presidenti Trump; Saida mak sira halo tiha ona?. The Daily Telegraph, 9 Novembru 2016 iha pajina oin fo sai ‘NAI MAROMAK SALVA EUA BA, Presidenti EUA mehi at.
Protestu hirak nebe mosu to ohin loron ba Presidenti Eleitu Trumph kuntinua lao nafatin iha fatin barak depois nia foti avizu makas hodi bandu ba sidadaun husi nasaun muslimanu 7 atu tama ba iha EUA. Trumph hatene katak desizoens nebe nia foti hamosu risku boot ba vida povu EUA ba futuru. Karik ida ne’e mak Trumph hakarak halo hodi justifika ninia liafuan katak HAU LAOS EMA PARTE HUSI WASHINGTON NIAN. Katak buat nebe mak nia halo tamba nia senti iha ninia vida moris lor loron wainhira nia hare Washington halo desizaun barak nebe mak kontra povu hirak nebe laos parte husi Washington nian intereses. Reflesaun badak husi vitoria Trumph nebe ema hotu la espera wainhira nia kandidata an ba Presidenti loke ita hotu hotu nia hanoin katak wainhira uza linguasem politika nebe bele provoka ema nia emosaun ba situasaun atual, bele sai alternativas hodi hetan kunfiansa.
Husi Reinu Unidus wainhira realiza referendum Brexit iha 23 junho 2016 sai exemplo ba dezastre komunikasaun politika UK nian nebe lamentável tebes. Tamba depois anusiu rezultadu ne’e, mosu aspirasoens iha UK ho naran Bremain nebe hakarak atu UK mantein ninia pozisaun nafatin iha Uniaun Europea no mos atitude arrepende ho naran Bregret nebe refere ba desizaun nebe lamentavel tebes hodi halo UK sai husi Uniaun Europea
Resultados surpresa referendo Brexit ne’e sai estudo de caso nebe interessante ba ita hotu. Liu liu sai lisaun aprendizagem nebe valiosa tebes ba profissionais comunicação sira kona ba oinsa falhansu comunicação no mos utilização media hodi realiza ninia propósito no objetivos. Frakezas boot hodi hare sabedoria multidão nebe esplaha iha publiku no mos oinsa conteúdo husi notícias bele influência publiku nebe dalawain tendenciosa sei bele halakon kunfiansa publiku.
Realidade hatudu katak, referendo nebe halao tiha ona iha UK nebe hetan vitoria hodi foti desizaun saihusi Uniaun Europea laos desizaun nebe mai ho spontania. Maibe maioria desizaun hodi husu sai husi Uniaun Europea ne’e mai husi idade adulta, idosos no funsionarius reformadus sira. Maioria grupu hirak ne’e mai ho nivel edukasaun kiik, nível rendimentu mos kiik no maioria mesak leigo política sira. Grupu hirak ne’e rekunhese tebes katak razaun fundamentu hodi foti desizaun sai husi Uniaun Eurpea tamba deit desizaun politika, ekonomia, sosial no seluk tan la dun fo importansia ba sira hodi fo deit favoritismu ba grupu eleitu deit.
Tamba deit ho ninia perfil mai husi grupu marjinaladu hirak ne’e, rezulta ninia eleitores ladun hetan atensaun husi eleite politiku sira nebe to ikus mai desizaun hodi sai husi UE hamosu hela tristeza boot ba grupu eleite sira iha UK. Grupu hirak ne’e firme metin katak sira nia prezensa iha UK, lider konsidera laos pesoal importante no defini sira nudar pesoal undecided voters. Swinging voters. Floating mass no pior liu nungka hakbesik ba sira depois de ukun.
Iha rai laran, Luis Tilman, kandidatu simplis nebe mai husi Ermera ho modalidade SD klas 5 ladun hetan atensaun masimu iha publiku wainhira nia halo kampanha tama sai knua iha parte Ermera nian. Maibe saida mak akontese depois nia koalia iha publiku liuhusi transmisaun direita 17 Marchu 2017 husi RTTL.EP, Luis aprezenta filozofia foun ba palavras palavras komunikasaun politika nian nebe atrai tebes publiku. PREMAN POLITIK, HAU EMA AILEBA NO HAU EMA SIMPLIS hamosu alergia simplis ba publiku sira nebe hakarak ona atu iha palavra palavra diferenti husi palavra anterior sira nebe povu rona tiha ona maibe laiha realidade.
Debates nebe aprezenta kandidatu nain 8 ne’e hamosu mos kualidade kada kandidatu nebe proporsional tebes entre linguasem nebe mak atrai publiku. Luis Tilman lakohi atu koalia saida mak nia sei halo maibe nia koalia saida mak nia hare ba fenomenu sosiais ne’e. Tatoli mos nia liafuan ba kandidatu sira seluk atu bele kombate premanismu politik iha instituisaun estadu sira sai palavra foun iha konjutura komunikasaun politika ita nian.
Realidade hatudu wainhira Luis Tilman uza espasu publiku liu liu kanais media hodi koalia situasaun atual nebe povu infrenta lor loron, porsentajem votus ba nia sae makas no okupa iha 5 lugar husi kandidatu nain 8 nebe tuir lolos tengki hetan porsentu makas liu kompara ho Luis
Perguntas ba ita hotu tambasa Luis Tilman, ho nia modalidade SD klas 5 bele ganha votus barak liu fali kandidatu nain 3? Iha jestaun Komunikasaun politika hodi ataka ninia adversário politika hodi hamosu opiniaun negativus la eficaz ona tamba eleitores sei aseita hodi defini ninia pozisaun ba lianguasem komunikasaun sira nebe transmiti tamba realidade nebe publiku infrenta. No ida ne’e halao duni husi Luis hodi tatoli hela lian fuan nebe nakonu ho realidade saida mak povu infrenta no asisti iha sira nia vida moris lor loron. Publiku la hare ona ba ninia modalidade SD klas 5 maibe publiku presiza ona iha palavra palavra onestidade, realistiku nebe bele fo resposta ba saida mak sira hasoru iha sosiadade nia leet.
Maske to ikus Trump sai Presidenti EUA, Povu Reinu Unidus sai duni husi Uniaun Europea no Luis lakon ninia vitoria iha eleisaun presidensial ida ne’e, maibe iha buat ida nebe fundamentu tebes atu sai referensia ba liders partidu politiku sira hodi halo nia ezame de linguasem palavras politika nebe atu fo ba publiku.Dahuluk tenta atu halakon ona palavra palavra heroismu ba buat nebe mak halo tiha ona. Tamba publiku onestamente la senti saida mak akontese tiha ona. Daruak; aprezenta realidade no fatus ba publiku tamba sa labele ezekuta no oinsa atu bele ultra passa hodi nune’e publiku bele hetan ninia resposta ba duvidas nebe mak sira hetan iha terenu. Datolu, minimiza ona palavra palavra provokativus tamba saida mak ita koalia ne’e dalaruma sei sai at liu wainhira hetan ou kaer ukun. No ikus liu area de konsentrasaun ba media tengki iha ninia balansu ba se mak kontrola media hodi bele halo agenda polítika tuir ninia ideologia no prinsipius nebe bele fo benéfico através husi notícias nebe mak fo sai hodi bele hamosu opinião pública tamba utiliza espasu publiku.
Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.
Nasaun ne’e hanesan komunidade polítika ida ne’ebé atu hanoin. Nasaun fatin ida atu halo transaksaun elite birokrasia ho kapitalis no sivil. Nasaun fatin polítika ida ne’ebé iha rede korupsaun. Mochtar Lubis ninia hanoin ida katak ideia korupsaun iha nasaun ida ne’e hanesan atu uza poder no atu hetan benefisiu nia an ne’ebé lapara rai. Nasaun mos instrumentu hanesan paradoks. Iha sorin seluk, nasaun hanesan instrumento atu fó diak ba ninia povu rasik. Maibe iha parte seluk mos, nasaun hanesan instrumento legimitasi klasse elite atu halo rai buat ruma no atu halo liu ba ninia an rasik.
Nasaun mos fatin hahalok korupsaun, ida ne’ebé kaer nasaun iha poder husi rezim otoriter no instituisaun-instituisaun kontrola iha nasaun hanesan mídia sira (Jornalista sira) sei la funsiona ona ho diak. Tamba ida ne’e mak, nasaun tenke fó espaço polítika no espaço publiku ida ne’ebé atu kontrola poder na’in sira ne’ebé hakarak korupsaun. Sa tan, (além disso) carácter nasaun baze central ba poder na’in sira ne’ebé hakarak liu halo korupsaun tamba ida ne’e importante liu kontrola husi mídia sira. Iha pais Timor-Leste mídia sira halo (malvado) at husi ema ne’ebé oho ema ou ema kriminozu sira. Ita hare’e kazu mídia hanesan Jornalista Timor-Post ho Atual Primeiro Ministru Seisto (VI) Governu Konstitusional laiha processo legal ou lei (proses hukum), so iha deit mak processo hodi poder mak hanehan deit.
Ita kuiñese lia fuan oin-oin kona-bá Demokrasia. Ida mak naran demokrasia Konstituisional, demokrasia Parlamentar, demokrasia Ukun-Nain (guida) (Terpimpin), ida seluk demokrasia husi Povu Rasik no seluk-seluk tan. Konseptu hotu uza istila lia fuan demokrasia, hatudu katak “povu mak iha poder bo’ot liu” ou “government or rule by the people”. Lia fuan husi Yunani katak Demos significa katak povu, Kratos/Kratein significa katak poder ou força. Depois funu ou Guerra mundial II ita hare’e katak demokrasia hanesan baze husi nasaun barak iha mundu ne’e uza ona. Tuir peskiza ne’ebé halo husi UNESCO-United Nations Educational Scientific and Cultural Organization iha tinan 1949 mak “primeiroves iha istoria demokrasia hatete naran ida ne’ebé diak liu no klaru ema hotu uza sistema organizasaun no social ne’ebé hodi luta husi nia apoiantes ida ne’ebé mak influensia makas” (probably for the first time in history democracy is claimed as the proper ideal description of all systems of political and social organizations advocated by influential proponents).
UNESCO mos fó konkluzaun katak hanoin demokcrasia hanesan ambisiozu ou iha ninia signifikadu rua mak iha Ambiguity ou kona-bá instituisaun-instituisaun ou buat ne’ebé atu hala’o hanoin sira ne’e. Hanesan kultura no istoria ida ne’ebé signifikativu, hanoin sira ne’e pratika demokrasia. (either in the institutions or devices employed to effect the idea or in the cultural or historical circumstances by which word, idea and practice are conditioned). Ne’e sorin ida.
Iha parte seluk, ita liga mai iha pais Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) ne’ebé restaurasaun ninia Independensia hahu 20 de Maio de 2002 no agora 20 de Maio de 2017 halo tinan sanulu resin lima (15) hanesan ema karik idade Joven foin sa'e dadaun ona. Nasaun nia vida mos babeik maibé ita ema moris nia vida to’o loron ruma sei mate, no sei fila-fali ba mundu seluk. Pais Timor-Leste aplika demokrasia husi povo rasik signifika katak kada tinan lima (5) sempre iha festa demokrasia ba lideransa sira hanesan vota ba orgaun soberano na’in rua (2) ida ba Eleisaun Jeral Prezidensial no ida seluk mos vota ba orgaun soberano Parlamentar. Ho ida ne’e festa demokrasia iha pais Timor-Leste buras ba beibeik no sei la kleur tan sei halao eleisaun ba Prezidensial no loron 8 fulan Juñu tinan 2017 eleisaun ba Parlamentar nian. Ita Timor-oan sei komemora iha ida-idak nia Munisipiu, Postu-Administrativu, Suco ba to’o aldeia. No tinan 2017 ida ne’e Estado RDTL organiza mos liu husi STAE-CNE ba Timor-oan ne’ebé estuda iha rai estranjeiru no servisu iha rai estranjeiru sei iha direitu atu fó votos ba Eleisaun Jeral Prezidensial no Parlamentar.
Tuir Dekretu Prezidensiál ne’ebé hasai iha loron 16 fulan Janeiru tinan 2017 nian no tuir nia obrigasaun juridika sira,STAE-Sekretariadu Téknika Administrasaun Eleitoral públika ona kalendariu eleitoral ba eleisaun prezidensial. Eleisaun Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste nian ne’e sei halao iha loron 20 fulan-Marsu tinan 2017. Rejistu kandidatura sira nian hahu ona iha loron 17 fulan Janeiru no sei remata iha loron 5 fulan Fevereiru tinan 2017. Kandidatura PR sira tenke rejistu an liu husi Prezidente Tribunal Rekursu no husu ba sira atu hakbesik an ba STAE.
Ba daudaun ne’e Kandidatu Presidente da Republika ne’ebé mak kompete iha eleisaun Prezidensial nian ba periodu 2017-2022 ne’ebe mak Tribunal de Rekursu hasai ona numeru sorteiru ba kadidatura PR total hamutuk nain walu (8) mak tuir mai ne’e; Número Primeiro, António Maher Lopes “Fatuk Mutin” (Independente), Número Segundo, Francisco Guterres “Lú-Olo” (Partido FRETILIN), Número Três, Amorin Vieira (Independente), Número Quatro, José A. de Jesus Neves “Samala-Rua” (Independente), Número Quinto, José Luis Guterres “Lugu” (Independente), Número Seisto, Maria Angela Freitas da Silva (Independente). Número Setemo, Luis Alves Tilman (Independente) no Número Oitavo, António da Conceição “Kalohan” (PD-Partido Democratico). Kandidatu Prezidente da Republika hirak ne’e balu mai husi partido polítiku no balu mai husi ho Independente. Kampanye ba eleisaun Prezidensial hahu iha loron 3 to’o 17 fulan Marsu tinan 2017. No tuir Artigo 760 Contituição da Republika Demokratika Timor-Leste iha alinea 1 hatete katak O Presidente da República é eleito por sufrágio universal, livre, directa, secreto e pessoal. Artigo 930 Constituição da RDTL iha alineia 1 hatete mos katak O Parlamento Nacional é eleito por sufrágio universal, livre, directa, secreto e pessoal.
Iha sorin seluk, iha semana hirak liuba Fundasaun Mahein (FM) halo publikasaun relatoriu iha loron 9 Fevereiru 2017 kona-bá polítika setor seguransa seidauk sai prioridade iha Timor-Leste rekomendasaun ida ba kandidatu Prezidente Republika no Partidu Politiku sira iha eleisaun jeral 2017 sei mai dadaun ne’e katak ba kandidatu Prezidente Republika sira ne’ebé sei eleitu, wainhira hato’o ninia kna’ar la’os asina ka promulga deit numeru orsamentu ne’ebé Governo ho Parlamentu Nasional aprezenta maibe prezisa tau importansia ba dokumentu polítika setor seguransa nian. Nomos rekomenda ba partidu politiku sira ne’ebé sei forma Governo iha tinan klaran 2017 presiza tau iha prioridade polítika ba setor seguransa nian hanesan polítika seguransa nasional, polítika defeza nasional no dokumentu sira seluk hanesan aliserse ba dezenvolvimentu instituisaun defeza no militar, no seguransa interna nian. (Fontes: Fundasaun Mahein, MNL Nú: 119).
Ikus liu fó hanoin ba sidadaun Timor-oan hotu husi Lorosa’e ba to’o Loromonu husi Tasi Feto ba to’o tasi Mane festa demokrasia ita hotu nia labele mai ho violensia nakonu ho dame no paz. Iha ne’ebé liberdade atu ezerse ita nia direitu demokrátiku sira ita manan ona ho folin bo’ot. Períodu eleitorál ne’ebé mak ita tama daudaun, iha ambiente ida ne’ebé hakmatek, organizadu no pasífika, períodu ida ne’ebé ita tama ho orgullu no propózitu, ita konsidera liu husi esforsu ita nia asuwa’in sira nian ne’ebé liu uluk ona ita. Espera katak Eleisaun Jeral Prezidensial no Parlamentar tinan 2017 mai ho livre no justu.****