Radio, online - OLANDA : Estadu Timor-Leste iha esperensa bo’ot no fiar metin katak, prosesu julgamentu iha Tribunal Internasional ba Justisa (ICJ) nebe halao tama ona ba loron ikus Kuarta (22/01) oras tuku 4 lokoraik iha Olanda bele hetan rezultadu positivu ba TL nian ejinesia nebe hato ona durante primeru julgamentu (hearing) iha Tribunal Internasional Den Haq Olanda.
Prosesu rona rezultadu audensia ikus ba Timor-Leste no Australia predizi direitamente husi juis prezidente kolektivu nain 14, no husi Timor-Leste nian xefia direitamente husi Advogadu Prinsipal, Timor-Leste, Elihli Lauterpache (85), Michael Woor no Prof. Vaughan Lowe ho ekipa nebe akompanha husi Ministru Negosiu Estranjerus no Koperasaun (MNEK), Jose Luis Guterres ho Agente Estadu ba Laso iha Corte Internasional iha Den Haag, Olanda, Joquim da Fonseca no Embaixador Timor-Leste ba Belguim, Nelson Santos.
Enkuandu ekipa Governu Asutralia, Sekretariu Asistente his Departementu Attorney General, Jhon Reid ho Embaixador Australia ba Olanda, Neil Mules inklui ekipa advogadu no ekipa seluk tan.
Iha primeiru audensia loron sigunda (20/01), Joaquim Fonseca maka hato uluk intervensaun no ejijensia TL nian hahu husi oras 06: 00 to 08:00, depois rona fali deklarasaun ekipa Australia, Jhon Reid, hato intervensaun kontra argumentu durante oras rua tuku 08:00 to tuku 10:00.
Hafoin rona tiha prosesu audensia (hearing) durante loron tolu nia laran, juis panel ICJ desidi prosesu atu rona desizaun final ba kazu ne’e, muda ba loron ka semana 4 to semana 6 hodi estuda rezultadu final foin tetu didiak ejijensia nebe rai rua (TL-Australia) foin bele fo sai.
Minstru Negosiu Estranjerus no Koperasaun (MNEK), Jose Luis Guterres nebe reprezenta estadu hodi marka prejensa informa katak, TL hatudu ezemplu diak ba mundu hodi buka justisa tuir dalan legal iha tribunal hodi tetu didiak problema rai rua nian bele hetan solusaun nebe diak liutan.
“Asaun Australia ne’e lalos, tanba sira foti ita nia material konfidensia nebe iha hela ita nia advogadu konaba ita nia hanoin konaba negosiasuan tasi Timor nian,” dehan Jose Luis.
Nia dehan, TL kompri nia misaun no nudar nasaun foun nebe foin ukun aan, no iha ukun aan hasoru difikulidade barak liu husi ema barak nia mate hodi hari independensia ho demokrasia no paz.
Tuir nia katak, maske TL no Australia lori kazu ne’e ba tribunal, maibe hare husi aspeitu koperasaun bilateral rai rua kontinua halao nafatin hodi la kahur problema justisa no koperasan bilateral.
“Ita mai para buka akompanha hodi hatene prosesu justisa ne’e lao para bele fo rezultadu lia los nebe justu hodi ba futuru rai rua bele respeita idak-idak nia soberania tuir direitu idak-idak nian,” nia informa.
Nia dehan, nia parte sei informa mos prosesu justisa nebe halao ona ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no membru governu sira inklui povu tomak.
“Ita konsidera kamptura dokumentu ne’e illegal, tanba dokumentu nebe Australia foti, afeita tebes direitu rai Timor no la fasilita mos atktividade nebe tribunal arbitrajen halo nebe sei koalia mos tratadu nebe halo CMATS, tanba ne’e ita husu tribunal toma konta hodi labele prezudika ita nia desizaun ba kazu CMATS,” katak nia.
Konaba kazu ne’e, Jose Luis dehan, Timor-Leste fiar metin katak, Timor –Leste sei manan kazu ne’e husi Australia.
“Hau fiar metin deit katak, ita sei manan kazu ne’e ho demokrasia no paz,” katak nia.
TL bele manan, kazu ne’e tanba tuir Jose Luis katak, politikus Australia balun maka haruka sira nia intelejensia halao espionazen ba Timor-Leste konaba deskusaun CMATS.
Nia dehan, TL sei kontinua hametin nafatin relasaun politika ho povu Australia nomos governu no ONG sira.
Nune’e mos Agente Estadu ba Lasu iha Corte Internasional iha Den Haag, Olanda, Joquim da Fonseca, fiar metin katak, ho pedidu no evidensia forti sira nebe maka TL hato hamutuk ho Advogadu Elihli Lauterpache sei hetan rezultadu positivu.
“Ita hein deit katak, ita nia pedidu ikus ohin (kinta) lokoraik ne’e tribunal sei fo bajeia ba ita nia ejijensia nebe hato ona hodi fo fali dokumentus sira ne’e hodi tetu tuir justisa,” informa Joaquin Fonseca ba jornalista iha Tribunal Internasional ba Justisa (ICJ) Den Haaq Olanda, Kuarta (21/01).
Advogadu Prinsipal, Timor-Leste, Elihli Lauterpache, Michael Woor no Prof. Vaughan Lowe kondena makas hahalok Ajensia Intelejensia Australia (ASIO) nebe halo asaltu ba edifisiu advogadu Timor-Leste Bernard Collery iha loron 3 Dezembru 2013 iha Camberra, Australia.
Fonseca dehan, TL nia ejijensia prinsipal maka, husu Australia intrega fila fali dokumentus komputador ida, USB, smartphone no opiniaun legal husi peritu internasional no konfersasaun Primeiru Minisru Kay Xanana Gusmão nian nebe foti ona, tanba hahalok asaltu ne’e viola lei.
“Ita nia pedidu ba Tribunal Internasional maka atu hola medidas temporaria atu prevene dokumentus no material sira nebe maka ajentes Australia foti husi ita nia adovogadu Timor nian iha Camberra bele uja ka fo fali para tau fali Timor iha pozisaun nebe ladun iha bantezen,” nia esplika,
Timor nudar rai kik nebe hatene mos prosesu konaba lei, tanba ne’e, Embaixador Timor-Lete ba Renu Unido (Inglatera) Joaqun dehan, TL konsidera hahalok ajensia intelejensia Australia (ASIO) kontra lei.
Tuir nia katak, maske juis sira husi Australia hato sira nia ejijensia ka defeja ba tribunal konsidera kazu asaltu rezidensia advogadu TL ne’e normal, maibe Timor nudar rai kik hakarak hetan justisa no klarifikasaun lolos husi Australia.
“Ohin iha itervensaun ikus, hafoin ita rona razaun Australia, ita mos hato tan informasaun balun ba juis sira hodi tribunal bele tetu para foti desizaun atu halo tuir ita nia pedidu ka lae?, konaba sasan sira nebe agora iha hela Australia nia kontrolu, ne’e ita hein deit,” nia esplika.
Nia dehan, iha prosesu inisiu julgamentu loron primeiru sigunda, (20/01) Timor deklara momos ba juis sira katak, Timor-Leste no Australia nudar belun diak iha regiaun nebe besik malu, maibe tanba diferensia idea, tanba ne’e maka rai rua desidi atu buka hetan solusaun husi justisa.
Keisa ne’e, TL rebanta ba tribunal relasiona ho atakas ASIO ba Adovogadu TL nian nebe foti dokumentus CMATS nian.
Timor –Leste rai kik foin maka ukun aan, maibe hakarak ba future halao nafatin koperasaun bilateral ho Australia hodi rai idak-idak bele respeita malu nafatin.
“Importante liu husi kazu ne’e maka, ita tu dehan ba ita nia belun Australia sira katak, ita presija hari relasaun ida nebe bajea ba ita nia respeitu no konsidorasaun ba rai idak-idak nia interese no dignidade soberania,” nia esplika.
Embaixador ne’e informa katak, nia rasik labele fo sai lai informasaun detalhu konaba ejijensia TL nian, tanba tenki respeita no hein desizaun bo’ot ka aas husi juis sira iha prosesu foti desizaun ikus.
“Hau labele esplika deitalhu konaba prosesu sira ne’e hotu, tanba tenki hein tribunal ka juis sira nia desizaun ba ita nia ejijensia,”nia konfesa.
Tuir nia katak, maske Autralia hato razaun katak, asaun atakes halao bajeia ba siguransa interna Australia nian, hodi foti dokumentus husi sasin TL nian, maibe parte TL hakarak tenki foti fila fali.
“Ita nia soberania lei la hakruka ba rai seluk nia lei ka soberania, maibe ita so hakruka ba lei internasional, tanba ne’e kuandu rai ida prende rai seluk nia sasan tuir direitu internasional hanesan violasaun ba ita nia soberania,” tenik nia.
TL hein no fiar metin katak, desizaun tribunal sei foti ho justu bajeia ba lei katak, direitu rai idak-idak hanesan hotu tuir lei internasional.
Hatan karik TL sei lakon?, Embaixador Joaquin Fonseca hateten, prosesu lakon ka manan, Australia no TL tenki simu hotu.
Parte seluk, Embaixador Timor-Leste ba Belguim, Nelson Santos informa katak, nia prejensia atu fo apoiu ba Embaixador Joquin no advogadu TL nian inklui apoiu servisu ba MNE Jose Luis Guterres nebe reprezenta Estadu akompanha prosesu julgametu ne’e.
“Hau mai atu fo apoiu ba ita nia maun xefi Embaixador Fonseca no juis sira hodi hare kazu ne’e iha tribunal internasional hodi hare direitu respeitu ita nian,” nia hateten.
Tuir nia katak, durante akompanha prosusu hearing nebe halao huis juis professional sira lao diak tebes hodi fo tempu ba kada rai idak-idak hato nia intervensaun para juis sira bele estuda no hato perguntas ba ejijensi rai idak-idak nia.
Tuir nia, TL lakohi atu rai seluk doko nia soberania, tanba ne’e prosesu julgamentu promeiru ne’e importante hodi ejije ba Timor oan hotu hamutuk nafatin hametin paz no dame hodi ema labele sobu sobernia no dignidade TL.
“Ita tenki hamutuk para ema labele sobu ita nia situasaun, no ita hein katak, justisa ida ne’e sei hetan lia los,” nia hateten.
Parte seluk Reprezentante Estudantes Universitein Leiden School of Asia Estudis, Estudantes City of Oford College no Reprezentante Universidade Hertfotds Hire-London Edgar da Conceiçao Savio informa katak sira nia prejensa atu akomanha hodi fo apoiu moral ba prosesu justisa nebe estadu TL hato ba tribunal internasional bele foti tuir lei.
Nia dehan, TL ukun aan ona, tanba ne’e Australia nudar rai bo’ot tenki respeita direitu no soberania TL nian.
“Ami estudantes sira mai hodi fo apoiu moral ba estadu TL, tamba ami hare prosesu justisa ne’e tenki lao hodi Australia bele respeita direitu Timor nia liu-liu iha area mina nian,” katak nia.
Nia hein katak, prosesu justisa nebe halao bele hetan duni justisa tuir direitu Timor nian, tanba tuir nia katak, durante akompanha prosesu justisa, Australia la iha reazaun forti atu foti dokumentu importante nebe estadu TL konsidera importante ria seluk labele foti.
Tuir obserbasaun iha, prosesu julgamentu ba kazu ne’e marka prejensa mos husi professor no peritu internasional barak nebe estuda konaba lei nian.
Nasaun sira nebe partisipa iha prosesu julgamentu hodi fo apoiu ba Timor-Leste no akompanha prosesu kazu julgamentu ne’e maka hanesan, Rusia, Portugal, Japaun, India, Brazil, Amerika, Chile, Indonesia, no nasaun seluk tan. Reportazen jornalista nasional Eugenio Pereira